Za zlato se kaže i smatra da nam je stiglo sa zvezda. Posejano je svuda – po vulkanima, morima, jezerima pa čak i svemirskim satelitima, a uskladišteno u trezorima, kasama, kućnim skrovištima i sefovima… Za zlato se vezuju razna otkrića, velika moć, bogatstvo, ali i tajne.

Zašto se zlato smatra plemenitim metalom? Glavni razlog nije taj što blešti, ali ni činjenica, što je kao i svi teški plemeniti metali, rođeno na zvezdama. Stvoreno je u silovitim nuklearnim reakcijama prilikom njihovih eksplozija, a na Zemlju je stizalo zajedno sa svemirskom prašinom. Zove se plemenitim metalom zato što mu gotovo nijedna druga supstanca ništa ne može. Suština njegove neverovatne otpornosti sadržana je u atomskoj građi – atom zlata je u snažnoj vezi sa svojih 79 elektrona. Stoga ovaj žuti metal ne rđa u dodiru sa vodom i vazduhom, a u reakciju stupa jedino sa živom i carskom vodicom (mešavinom hlorovodonične i azotne kiseline).

Kada bi neko uspeo da izvadi zlato koje je rastvoreno po morima i pesku, postao bi neverovatno bogat. Sa druge strane, to bi izazvalo propast berzi i tržišta zasnovanog na zlatnim rezervama, budući da ga, kako kažu naučnici – u morima ima i do 100 000 tona. To zlato potiče od erozije Zemljine kore, okeanskih dubina, podvodnih ambisa i vulkana i naslaga u rekama. To bogatstvo će, na sreću ili nesreću verovatno zauvek ostati neiskorišćeno.

Zlato je zbog svoje retkosti i plemenitosti, stalno pretapa i reciklira. Računa se da se u svakom trenutku na svetu rukuje sa oko 160 000 tona zlata. Osim onog poznatog žutog, zlato se nabavlja i u beloj, crvenoj, ali i zelenoj, tamnoplavoj i crnoj boji. No reč je o legurama zlata sa drugim metalima. Belo zlato dobija se mešanjem sa platinom, niklom i paladijumom, dok je crveno na primer, legura sa bakrom.

Kada je reč o burmama, otkriveno je da se i one troše. Austrijanac Georg Štajnhauzer, koji je iz škole engleskog jezika prešao da asistira na Politehničkom fakultetu u Beču, čitave 2007 godine svake nedelje premeravao je svoju burmu od 5,5 grama osamnaestokaratnog zlata (karati su oznaka za čistoću legure – 24 karata znači čisto zlato bez primesa).

Rezultat? Posle godinu dana, burma je bila lakša za šest miligrama. Izlizala se od trenja sa peskom (od letovanja na moru), sa rukavicama (tokom boravka na planini), na rok koncertima (od aplaudiranja)…ovaj profesor naučnik burmu je skidao samo kada je išao na spavanje, a oni koji je ni tada ne skidaju navodno mogu da očekuju još veći gubitak težine, budući da se prsten troši od svake vrste trenja, pa i od posteljine.

Eto zašto se prilikom labaratorijskih istraživanja, kada se proverava prisustvo metala, preporučuje skidanje svog nakita – krzanje može da pruži pogrešan rezultat.