Nije važno da li ste iz Beograda ili ne da bi poznavali neke osnovne stvari o našem glavnom gradu. Činjenica je da većina Beograđana zna samo osnovne stvari o Beogradu, a da su interesantne priče i zanimljive činjenice uglavnom ostavljene za turiste. Ovo je boljka svakog stanovnika bilo kog glavnog grada u svetu.


Evo nekoliko interesantnih priča i činjenica za koje su možda mnogi i čuli, ali verovatno ne znate dovoljno o tome:

Pećina ispod Beograda – Postoji ogromna pećina na kojoj deo Beograda počiva pod nazivom “Šalitrena Pećina” (da se ne meša sa istoimenom pećinom u blizini grada Mionice) ili tzv. “Tašmajdanska pećina”. Nalazi se u centru grada (na Tašmajdanu što možete pretpostaviti), odmah ispod crkve Sv. Marka. U rimsko doba, kamen iz pećine korišćen je za izradu sarkofaga koje su kasnije arheolozi pronašli u raznim delovima Beograda.

Smatra se da je pećina stara između 6 i 8 miliona godina, a ukrštena je sa tajnim prolazima koje su nacisti koristili u Drugom svetskom ratu i koji su tu instalirali generatore napajanja, snabdevanje vodom, pa čak i lift. Kada su se povukli iz Beograda, nacisti su uništili većinu svojih podzemnih komora. U Šalitrenu pećinu može se ući (samo ponekad), iz Aberdareve ulice.


Beograd i danas važi za jedan od najvećih centara slobodnih zidara (masona) u ovom delu sveta. Koliko puta ste se šetali Knez Mihailovom ulicom i niste obratili pažnju na prilično uočljivu metalnu piramidu ispred zgrade na broju 35? Piramida, koja je podignuta 1955. godine, ima oznake koordinata i nadmorske visine Beograda, označene strane sveta i podatke o gravitaciji. Zvanično objašnjenje je da je to „spomenik u čast nauke“, a otuda i njegova lokacija ispred zgrade u kojoj živi Srpska akademija nauka(SANU).

Prodaja stanova Beograd je naglo porasla te godine, a većina prodatih stanova sa visokim plafonima u centru grada, nezvanično, otišla je u ruke članova tajnih društava. Ujedinjene velike lože Srbije hvale ulogu koju je Srpska akademija umetnosti i nauka pružila kada je u pitanju održavanje masonerije u komunističkoj Jugoslaviji. Čak i kripta u kojoj je sahranjen poznati srpski general Živojin Mišić ima jedan od najprepoznatljivijih simbola Slobodnih zidara – granu akacije.


Beograd je dom najstarije kafane u Evropi iako mnogi misle da to nije prava istina (neki smatraju da se najstarija kafana nalazi u Sarajevu). Istoričari tvrde da je najstarija „kafana“ (srpska reč, nastala od turske, a opisuje šareni lokalni bistro) otvorena na Dorćolu davne 1522. godine.

Jedini napitak koji je ta kafana servirala u to vreme, bila je domaća turska kafa. Iako se smatra da je poznata kafana “Znak pitanja” najstarija kafana u Beogradu, ona je otkrivena tek u 18 veku. Naravno, Turci su otvorili ovaj lokal, a od tada su kafane u gradu postale centar kulturnog, ekonomskog, društvenog i političkog života, mesto zabave i zabave, poroka i strasti, mahinacije i zavere za svrgavanje vlada i vladara.


Rimski bunar – ovaj bunar, kao što mnogi znaju, nalazi se na tvrđavi Kalemegdan, blizu mesta gde je Pobednik, a neki evropski istoričari ga nazivaju “pupkom sveta”. Sakriven je iza masivnih vrata i na prvi pogled izgleda kao mesto iz Hičkokovih filmova. Ovo je mesto koje se vekovima koristilo kao soba za mučenje, gde su zatvorenici urezali svoja imena u zidove, a duboko je 60 metara (pretpostavlja se i više). Zbog vlage i vrlo oskudne svetlosti koja jedva prodire unutra, pojavili su se i stalaktiti.

Istoričari kažu da se najbrutalniji događaj dogodio 1494. godine. Oko 37 ugarskih zaverenika htelo je da preda grad Beograd Turcima, a onda su završili pogubljeni u bunaru. Smederevski paša je platio hrvatskom bogatašu Lovru Iličkim da sklope tajni dogovor. Predaja grada bi bila i uspešna da ugarski vojvoda Pavle nije čuo za plan. Došao je iz Temišvara da otera Turke sa bedema, a onda je usledio obračun – jedno od najgorih pogubljenja u to vreme. Zaverenike su kanapima spuštali na dno silosa koji se nalazio na mestu bunara. Kada su počeli da crkavaju od gladi, bacili su im noževe tako da počnu da proždiru jedni druge.