Šta mislite, postoji li biblioteka u kojoj se nalaze apsolutno sve knjige ovog sveta, ikada napisane? Sigurno da ne, ali postoje one u kojima je smešteno ogromno znanje koje je zapisano na hartiji, a u novije vreme i elektronski. Pored toga, biblioteke su i posebni arhitektonski spomenici visoke umetničke vrednosti.


Biblioteka u Rio De Žaneiru

U ovom ogromnom brazilskom gradu nalazi se Kraljevski čitalački kabinet portugalske literature koji je 1837. godine osnovalo trojica portugalskih doseljenika. Reč je o najvećoj zbirci portugalske knjževnosti van Portugala. Unutrašnja fasada, inspirisana portugalskim manastirima dopremljena je brodom iz Lisabona.


Javna biblioteka u Njujorku

Javna biblioteka Njujorka, osnovana 1902. godine, ima čak 86 ispostava u celom gradu. Čitaonice ove biblioteke su najposećenije na svetu, a u njima se održava kurs čitanja, kurs engleskog jezika, kurs lepog izražavanja, pisanja, govora,vežbe za audicije itd. Ova biblioteka ima najviše posetioca godišnje u odnosu na bilo koju drugu na svetu.


Biblioteka Vojvotkinje u Vajmaru

Biblioteka hercogine i Vojvotkinje Ane Amalije u Nemačkoj poznata je i zbog toga što je u njoj radio kao bibliotekar Johan Gete, dok je Fridrih Šiler tu stvarao svoju poeziju. Na žalost, 2004. godine požar je uništio prelepu čitaonicu koja je bila u rokoko stilu.


Biblioteka u Hagu

Biblioteka Holandskog parlamenta iliti Kraljevska nacionalna biblioteka u Hagu, sadrži zbirku zapisnika sa raznih političkih rasprava od 1970. godine do danas. Sagrađena je krajem 1798. godine kao biblioteka Minstarstva pravde.


Rajks biblioteka u okviru muzeja u Amsterdamu

Rajks muzej koji se nalazi u najpoznatijem holandskom gradu Amsterdamu, raspolaže najvećom kolekcijom knjiga o istoriji umetnosti, može se reći, i van granica Evrope. Tu se nalaze i zbirke prvih štampanih kataloga i časopisa, štampanih od 1885. godine, pa na dalje.


Biblioteka u Vašingtonu

Kongresna bibliteka u glavnom gradu SAD osnovana je 1800. godine, ali su je Englezi 1814. uništili. Počela je da se gradi na drugom mestu 1886., a završena je 1897. godine. Sagrađena je u italijanskom renesansnom stilu i ima 925 kilometara polica sa knjigama. Osim što ima redovne članove, važi za najveću biblioteku na svetu, a u okviru iste je zaposleno čak 5050 ljudi.


Najstarija biblioteka koja još radi

To je Apostolska biblioteka u Vatikanu, da se i pretpostaviti. Početnu zbirku sakupio je Papa Nikola V (1447 – 1455), a osnovao je Papa Sikst IV 1475. godine. Neki spisi koji se nalaze u njoj datiraju još iz 10og veka. Ona je između ostalog istraživačka biblioteka istorije, prava, filozofije, nauke i teologije.


Najveća digitalna biblioteka

Prva, a do sada i najveća (ne računajući Google pretraživač), se nalazi u Solt Lejk Sitiju (SAD) u okviru javne gradske biblioteke, po projektu Gutenberg. Osnovao je još 1971. godine Majkl Hart. Cilj ove biblioteke je da se sve knjige koje su se pojavile u digitalnoj formi, sačuvaju od “gužve na internetu”. Do sada je prikupljeno više od 50 000 naslova kojima svako može da pristupi (ali ne i ih da preuzme).


Kad smo kod biblioteki, evo jedne zanimljive informacije: zemlja sa najviše upisanih članova biblioteke prema broju stanovnika je, verovali ili ne, Finska. Čak je više od pola stanovništva upisano bar u jednu biblioteku i aktivni je korisnik i čitalac, a članstvo je potpuno besplatno. Takođe se smatra da su njihove biblioteke napravljene po najvišim internacionalnim standardima kvaliteta. Finska je očigledno zemlja načitanih ljudi 🙂