Da li ste se nekada zapitali zašto jedna nedelja u mesecu ima baš, ni manje, ni više nego 7 dana? Pokušali smo da odgonetnemo i došli do jasnijih odgovora kojima se nismo nadali.


Takozvana Sedmica je jedna od neastronomskih jedinica kalendara, iako je neki delimično povezuju i sa astrologijom. Sedam je približan broj dana koliko traje jedna mesečeva mena. Drugi kažu da je u pitanju broj 7 zato što se sa Zemlje golim okom može videti 7 nebeskih tela, uključujući i Sunce i Mesec.

Običaj podele na sedam dana bio je prisutan i kod Jevreja, odakle se proširio na hrišćanske zemlje. Sabat je bio poslednji dan u jevrejskoj kulturi, neradni, i jedini koji je imao ime (ostali dani bili su numerisani).


Rimljani preuzimaju ovaj običaj, ali Nedelji (danu Sunca), daju odlike koje je imao Sabat, proglašavajući je prvim danom u nedeljim, i to neradnim. Sabat (kod nas Subota, ostaje tako 7.u nizu).

Ostali dani u nedelji su kod Latina naknadno dobili imena po božanstvima, tj. planetama kojima su posvećeni. Posle –dominica (dan Gospoda) – nedelja (kod nas “dan kada se ne dela” tj. neradni dan), idu Lunae diem (dan Meseca, dan posle neradnog), Martis diem (dan Marsa, utorak, drugi dan po redu), Mercuri diem (dan Merkura, sreda, sredina), Iovis diem (dan Jupitera, četvrti dan), Veneris diem (dan Venere, peti dan). Većina romanskih jezika i danas koristi ove osnove, ali su se vremenom imena prilagođavala jezičkom području (jer u vreme latina nije postojala škola stranih jezika).

izvor: wikimedia.org

Zanimljivo je, međutim da su Portugalci odbacili ovu pagansku osnovu po kojoj se nazivaju dani. Zadržali su jedino jevrejsku subotu, i nedelju posvećenu proslavi imena Gospodnjeg. Nazivi ostalih dana nastali su po uzoru na nedelju. Tako se dani kod njih zovu segunda feira (drugi dan proslave), terca feira (treći dan proslave – utorak), quatra feira (četvrti dan proslave, sreda), i tako dalje…

Ali “sedmica” ipak ne traje svuda 7 dana. U zapadnoj Africi neka plemena koriste petodnevni ciklus dana, a to su imali i Asirci. Egipćani i stari Grci imali su desetodnevni ciklus, a u starom Rimu kako kažu neki zapisi, bio je i osmodnevni ciklus.